Nakon dana ispunjenog obavezama, odmor je često ono čemu se najviše radujemo. Ipak, čak i kada konačno imamo priliku da se opustimo, odlazak na spavanje ne znači uvek da će san doći lako.

Nakon dana ispunjenog obavezama, odmor je često ono čemu se najviše radujemo. Ipak, čak i kada konačno imamo priliku da se opustimo, odlazak na spavanje ne znači uvek da će san doći lako.

Nedelja popodne. Sve je spolja mirno, ali negde u pozadini već kreće poznat osećaj: sutra je ponedeljak. Taj osećaj ima popularan naziv: Sunday scaries. Na srpskom bismo ga najjednostavnije mogli opisati kao nedeljni nemir pred početak nove sedmice.

“Revenge bedtime procrastination” se najjednostavnije može prevesti kao odlaganje spavanja iz osvete. Ne doslovno iz osvete prema nekome, već iz potrebe da sebi “vratimo” malo vremena koje tokom dana nismo imali.

Godišnji odmor se često zamišlja kao reset. Nekoliko dana bez alarma, mejlova, rokova, sastanaka i obaveza koje čekaju odmah iza ćoška.

Nekada su dodaci ishrani bili vezani za vrlo konkretne potrebe: nedostatak određenog vitamina ili minerala, jednoličnu ishranu, oporavak, povećane potrebe organizma ili periode kada hranom nije bilo lako uneti sve što je potrebno.

Dodaci ishrani su postali deo svakodnevice – od vitamina D preko magnezijuma do adaptogena. Polica sa suplementima postoji gotovo u svakom domu, a interesovanje za suplementacijom raste iz godine u godinu

Umor posle ručka česta je pojava i mnogi ga prepoznaju kao trenutak u danu kada koncentracija počinje da slabi, a energija postepeno opada.

Dolazak proleća često povezujemo sa više energije, boljim raspoloženjem i boravkom napolju. Dani postaju duži, temperatura raste, a priroda se polako budi. Ipak, mnogi ljudi upravo u ovom periodu primećuju nešto potpuno suprotno. Umesto naleta energije, javlja se osećaj umora, pospanosti i manjka koncentracije.

Međunarodni dan žena često povezujemo sa borbom za ravnopravnost, društvenim promenama i isticanjem doprinosa žena u različitim oblastima života. Jedna od tih oblasti je i nauka. Iako su mnoge žene ostavile dubok trag u medicini, biologiji i istraživanju ljudskog organizma, njihova imena često nisu dovoljno poznata široj javnosti.

Umor tokom treninga nije samo posledica “slabe kondicije”. On je rezultat složenih procesa u telu – potrošnje energije, hormonskog odgovora na stres, rada mišića i načina na koji nervni sistem reaguje na napor. Upravo tu nastupaju adaptogene biljke, poput Rhodiole rosea.

U savremenom svetu, tehnologija donosi povezanost, ali i stres. Digitalni detoks postaje rešenje za vraćanje ravnoteže između online i offline života, unapređujući mentalno zdravlje.

Starenje je prirodan proces koji neminovno pogađa svakoga od nas. Ipak, vekovima su ljudi tragali za eliksirom mladosti, želeći da uspore znakove starenja i očuvaju vitalnost što duže.

Slobodni radikali nastaju svakodnevno u našem telu, ali kada izmaknu kontroli, pokreću oksidativni stres, ubrzano starenje i razvoj brojnih bolesti. Saznajte kako nastaju, zašto su opasni i koje navike, hrana i antioksidansi pomažu da se organizam efikasno zaštiti.

Raspoloženje, motivacija, energija i kvalitet sna – sve su to stvari koje zavise od hemijske ravnoteže u našem mozgu. Dva ključna neurotransmitera koja igraju glavnu ulogu u tome su serotonin i dopamin. Iako ih često nazivamo „hormonima sreće“, oni su mnogo više od toga.

Postoje dani kada ni kafa, ni kratka šetnja, ni dodatni sat sna ne donose onaj željeni nalet energije.

Pamćenje je jedan od najvažnijih kognitivnih procesa u životu svakog čoveka, jer nas povezuje sa našim iskustvima, učenjem i svakodnevnim funkcijama, usled čega bolje pamćenje postaje imperativ za pojedince.

Saznajte zašto se često osećate iscrpljeno i bezvoljno – otkrijte uzroke, simptome, i kako prirodnim putem možete da povratite snagu i vitalnost.

San nije luksuz, on je osnovna potreba organizma, baš kao hrana i voda. Tokom sna se obnavljaju ćelije, balansiraju hormoni, oporavlja mozak i jača imuni sistem. Ipak, u savremenom tempu života, sve više ljudi se budi umorno, iako su „spavali osam sati“. To je zato što nije dovoljno samo spavati onoliko koliko je potrebno, već je važno i kako spavamo.

Kortizol je steroidni hormon, često ga zovu i „hormon stresa“, koji proizvode nadbubrežne žlezde. Njegova glavna uloga je da nas pripremi za akciju: podiže nivo šećera u krvi, ubrzava rad srca i daje tzv. energetski boost da bismo rešili problem ili pobegli od opasnosti.